Pored predsjednika Udruženja LiNk Tomislava Majića, predstavnicima medija su se obratili pomoćnik ministra Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Zdravko Čerović, izvršna direktorica Udruge poduzetnika i poslodavaca UPIP Žepče Mira Jović, kao i Meliha Gekić Lerić ispred Tehnološkog parka Intera i poduzetnica Ivana Dujmović Pejić. Prigodnu prezentaciju i sažetak stanja u poduzetništvo po ovom pitanju je pripremila Alisa Gekić. U interaktivnoj diskusiji i razgovoru bilo je riječi o problemima malih i srednjih poduzetnika kao i mogućim rješenjima koja zahtijevaju i određene promjene u legislativi i modelima rada.
”Poslovni inkubator kao lokalni instrument razvoja se pokazao kao realno dobar instrument te smo i danas u suradnji s Federalnim ministarstvom razvoja, poduzetništva i obrta željeli naglasiti važnost stvaranja lokalne poslovne klime kako bi jednostavno ljudi kroz rad u inkubatorima pokušali realizirati svoje poslovne ideje uz najmanji trošak”, kazao je predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar Tomislav Majić prije otvaranja stručnog skupa.
On je informirao da je do sada ostvareno 12 poslovnih inkubatora na području BiH, od čega su ih 9 pokrenule nevladine organizacije, ali bi po njegovom mišljenju trebalo omogućiti razvoj poslovnih inkubatora u svim općinama BiH. ”Po mogućnosti svaka općina u BiH razvila bi poslovni inkubator onog tipa koji njoj odgovara. Pa će tako agro inkubator biti tamo gdje ima dosta agro biznisa, zanatski tamo gdje ima zanata itd”, objasnio je Majić, dajući primjer Hercegovine, koja je, kaže on, predodređena za turizam i ruralni razvoj, odnosno poljoprivrednu proizvodnju, kao i za IT tehnologiju.
Ocijenio je kako je zbog administracije zadnjih godina opala zainteresiranost za biznis, odnosno otvaranje malih i srednjih poduzeća, jer su velika administrativna opterećenja, odnosno nameti počevši od registracije do gašenja tvrtke. Majić smatra kako bi sve razine vlasti u suradnji s nevladinom i biznis sektorom trebale stvoriti preduvjete, odnosno zakonodavni okvir koji će stimulirati novi biznis i postojećim omogućiti lakše poslovanje.
Sistem podrške poslovnom/agro inkubiranju biznisa jedan je od faktora koji utječu na poslovno okruženje u BiH. Od 1998. godine u BiH ovi Poslovni inkubatori su generirali oko 230 poduzeća i ostvareno je oko 1100 radnih mjesta. Uz njih se redovito pune proračuni i doprinosi socio-ekonomskom stanju i stabilizaciji zemlje. Neka poduzeća koja su počela u inkubatoru danas zapošljavaju i preko 400 djelatnika.
Izvršna direktorica Udruge poduzetnika i poslodavaca (UPIP) Žepče Mira Jović dodala je kako je, uz silne propise i zakone te namete, odnosno PDV koji se plaća na ispostavljenu fakturu, a ne na naplaćenu, pa do 70 posto poreza i doprinosa na osobne dohotke, vrlo teško poslovati. Pomoćnik federalnog ministra za razvoj, poduzetništvo i obrt Zdravko Čerović izjavio je kako je misija ministarstva podržati i poticati razvoj poduzetništva koje, kako je kazao, vide kao glavnog nositelja razvoja cjelokupnog gospodarstva BiH. ”Sve naše aktivnosti, skromna sredstva s kojima raspolažemo su namijenjeni upravo razvoju poduzetništvu”, istaknuo je Čerović. On je dodao kako Federalno ministarstvo na svaki način pokušava utjecati na stvaranje povoljne poslovne klime za poduzetnike bilo kroz ideje ili sugestije, a sve kako bi im se smanjili nameti, odnosno kako bi im se kroz propise i uredbe olakšalo otvaranje, poslovanje, pa na kraju i zatvaranje tvrtke.
Inkubatori su jedan od ključnih faktora za stvaranje novih poslovnih subjekata i novih radnih mjesta i za to im je potrebna potpora nadležnih institucija i usvajanje Konzistentnog modela ili programa podrške kojeg će prepoznati i lokalne razine vlasti.
Stručni skup se održava u sklopu projekta „Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta“ kojeg provodi Nezavisni biro za razvoj – (NBR) Gradačac u saradnji sa ključnim partnerom Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar. Partnerske organizacije su koordinatori sektora „Politike ekonomskog razvoja u BiH“ u okviru „Programa odriživosti civilnog društva u BiH (CSSP)“, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj – USAID.
