Tim povodom nazočnim gostima i predstavnicima medija su se obratili Jaidev Singh, direktor Odjela za demokratizaciju USAID-a, Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, Enver Sarvan izvršni direktor Udruženja Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča, te Dževad Handžar vlasnik preduzeća „Laks“ d.o.o. Mostar i Radovan Šalabalija vlasnik preduzeća „Javor“ d.o.o. Prijedor.
Jaidev Singh, direktor Odjela za demokratizaciju USAID-a ovom prigodom je istaknuo važnost ovih projekata i suzbijanje visoke stope nezaposlenosti u BiH koja je oko četrdeset posto, te govorio o poreznim opterećenjima i njihovu utjecaju na investitore i razvoj poslovanja. Naglasio je važnost partnerskog odnosa i zajedničkog rada na rješavanju smanjenja parafiskalnih nameta i troškova poslovanja.
Enver Sarvan, izvršni direktor Udruženja Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča je posebice istaknuo nužnost sinergijskog djelovanja svih subjekata te pozvao javni sektor i akademsku zajednicu da se aktivnije uključe u donošenje mjera za bolje sutra te naglasio važnost sistemskih rješenja a ne pojedinačnih parcijalnih rješenja. Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar je govorio kako je oko 5 posto parafiskalnih troškova i oko 15 posto fiksnih poreznih troškova na prihod, što u značajnoj mjeri utječe na konkurentnost i poslovanje. Govorio je i o brojnim drugim naknadama koje dodatno poskupljuju rad i poslovanje te istaknuo kako je trenutačno borba za očuvanje postojećih radnih mjesta a ne novo zapošljavanje. Još je govorio o 9,5 milijardi maraka koje su štetdnja građana i sredstava koja se ne investiraju jer nema dovoljno povjerenja u institucije vlasti i zakonski okvir kao i samo poslovno okruženje.
Posebice jasan i egzaktni primjeri su bili dvojice poduzetnika Dževada Handžar vlasnika preduzeća „Laks“ d.o.o. Mostar koji prizvodi ribu i Radovana Šalabalije, vlasnika preduzeća „Javor“ d.o.o. Prijedor koji se bavi drvopreradom. Oni su istaknuli da ukoliko se ovako nastavi da će i oni morati staviti katanac na poduzeće jer primjerice u HNŽ/K nema Zakona o koncesijama, Zakona o šumama, nema poticaja, nema potpore proizvodnji i posebice izvozu. Naglasili su probleme oko financiranja i samih fiskalnih troškova, a posebice parafiskalnih kao što su notari, krediti, fiskalne kase, i drugi troškovi.
Prema procjenama, biznise u Bosni i Hercegovini (pored poreza) opterećuje preko 300 parafiskalnih odnosno neporeskih nameta, jer nema zadovoljavajuće ekonomske politike koja bi onemogućila razne nivoe vlasti i institucije da uvode ove namete, niti ima preciznih podataka o ovim nametima. Da bi preduzeće nesmetano obavljalo djelatnost neophodno je da se pridržava preko 20 zakona vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina i oko 30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kaznene odredbe. Takođe, preduzeće je dužno da u toku godine preda preko 150 raznih prijava i obrazaca. Jedno malo preduzeće, koje broji 20 zaposlenih i ostvari prihod od 1,5 miliona KM godišnje, za plate izdvaja u prosjeku 230.000 KM, a po osnovu raznih administrativnih taksi, komunalnih usluga i drugih obaveza mora izdvojiti 160.000 KM. U kantonima je situacija još složenija, jer su nameti privrednicima u kantonima još veći, a svaki kanton ima svoje propise. S obzirom da su problemi i opterećenja privrede identifikovani, nameće se pitanje – na koji način se problemi, odnosno preveliko opterećenje privrede u BiH može riješiti? Jedan od mogućih načina jeste izrada sveobuhvatnog registra parafiskalnih nameta u BiH, kako bi se na taj način došlo do smanjenja određenih parafiskalnih nameta ili eventualno do njihovog potpunog ukidanja. Upostava registra parafiskalnih nameta je prvi korak koji može dovesti do trajnog smanjenja broja istih ili iznosa nameta.
Partnerske organizacije LiNK i NBR su koordinatori sektora „Politike ekonomskog razvoja u BiH“ u okviru „Programa odriživosti civilnog društva u BiH (CSSP)“, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj – USAID i Ambasada Velike Britanije u BiH.