Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar održalo je interaktivni sastanak sa novinarima pod nazivom „Partnerstvo za razvoj“ čiji cilj je progovoriti o potrebi jačanja privatnog, javnog i nevladinog sektora sa medijima te uspostavljanje komunikacije i suradnje u svrhu zalaganja i promoviranja razvoja i boljeg poslovnog okruženja. Predstavnicima medija su se obratili predsjednik Udruženja LiNK Tomislav Majić kao i direktorica centra usluga LiNKa Alisa Gekić, te privatni poduzetnici Adi Đukić vlasnik agencije „WebStudio“ i Dragi Žujo, predsjednik skupštine Združenog saveza FBiH i privatni poduzetnik i direktor „Agroneretva“.
U uvodnom obraćanju predsjednik Majić je govorio o trenutačnim izazovima malih i srednjih poduzetnika te posebice se osvrnuo na Zakon o obrtništvu gdje se po pitanju poslovanja jednog takvog vlasnika malog obrta tereti cjelokupnom privatnom imovinom, dok druga poduzeća odgovaraju samo sa temeljnim kapitalom koji je često minimalnih dvije tisuće KM. Istaknuo je kako su zatražili da vlasnik malog obrta odgovara samo imovinom obrta a ne svom svojom imovinom pa i djedovinom. Govorio je i o krivim statističkim podatcima oko broja novouposlenih istakavši da je do njega došlo zahvaljujući velikom odlasku mladih i radno sposobnih u Njemačku, a ne domaćim zapošljavanjem, te da je Njemačka trenutačno najbolji poslodavac u BiH.
Direktorica Gekić je govorila o potrebi registra parafiskalnih nameta i istaknula podatak da su u zadnje vrijeme podnijeli 160 inicijativa kako bi se rasteretilo gospodarstvo. Nažalost, do sada je usvojeno samo sedam mjera ali se nadaju daljnjem rasterećenju i smanjenju nameta. Dodala je kako primjerice registracija poduzeća u Zeničko-dobojskom kantonu/županiji košta 400 KM a u Hercegovačko-neretvanskoj županiji /kantonu 800 KM, a primjerice u RS-u 130 KM i traje tjedan dana. Govorila je i o trenutačnim aktivnostima i projektu poboljšanja statusa osoba sa invaliditetom koji rade sa Makedonijom i budućim planovima Udruženja LiNK.
Dragi Žujo je govorio o iskustvima poduzetnika posebice u kontekstu zadruga i udruživanja. Istaknuo je kako od ukupnog broja stanovnika BiH seosko stanovništvo čini oko 60 posto, a svega 20 posto se bavi poljoprivredom. Govorio je o malom broju obradivog zemljišta i velikog broja nezaposlenih što predstavlja resurs koji bi trebalo žurno iskoristiti u svrhu zapošljavanja i razvoja. Dodao je kako u BiH ima oko tristo zadruga i oko12.000 aktivnih članova, a da bi se ubuduće u ovoj branši moglo uposliti između 50.000 i 60.000 ljudi. Mogućnosti udruživanja i zadruga posebice vidi u poljoprivredi, pčelarstvu, energetici, ekologiji i školi u smislu prekvalifikacije i proizvodnje zanimanja koja trebaju Europi a prije svega varioci, medicinske sestre i profesionalni vozači u transportu. Istaknuo je podatak kako samo u Norveškoj trenutačno treba oko 10.000 varioca ili 3.000 vozača. Dao je i kritiku našim veleposlanstvima koja ništa ne rade na gospodarskoj promociji u svijetu i lobiranju za ekonomiju BiH. Kada je u pitanju sektor poljoprivrede istaknuo je kako samo 14 posto poljoprivrednih firmi u našoj zemlji je likvidno te dodao kako je potrebno uvesti poticaje za izvoz.
Adi Đukić je naglasio važnost dijaloga mladih poduzetnika ili već studenata, koji planiraju krenuti u privatni biznis, i aktualne vlasti. Dodao je kako ima prostora za razvoj i zapošljavanje u informatičkom sektoru te da primjerice trenutačno se može zaposliti oko dvadesetak ljudi u digitalni marketing u Hercegovini, koji je još uvijek kod nas apsolutno je ne razvijen.
Druženje novinara i interaktivni dijalog je organiziran u sklopu Programa održivosti civilnog društva u BiH (CSSP) i to kao dio Realizacija strategije održivosti Udruženja LiNK kojeg financira USAID.