Domace vlasti ponovo zakazale, privrednici razočarani, štete od poplava nisu sanirane

 Prema procjenama, štete i gubici koje su uzrokovane majskim poplavama u BiH su ogromne i iznose oko 4 mlrd KM. Samo je poslovni sektor pretrpio štetu u iznosu od cca 2,5 mlrd KM, pri čemu, tokom procjene, nisu uzete u obzir i one štete koje su nastale u neformalnom sektoru, a koje je također neophodno sanirati.

Isto tako, treba spomenuti i štete uzrokovane poslije majskih poplava, a nastale u šestom i osmom mjesecu, koje, sa gledišta vlasti, kao i da ne postoje. Štete od poplava ugrozile su živote i socijalno-ekonomsku budućnost građana BiH, 3.000 ljudi je ostalo bez posla, 13.500 radnih mjesta je direktno ugroženo, dok se 50.000 radnih mjesta smatra indirektno ugroženim. Međutim, od navedenih podataka, još više razočarava činjenica, što su navedene štete mogle da budu upola manje, da su nadležne vlasti na vrijeme preduzele odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu od poplava. O tome svjedoči i dokument kojeg je 2013. godine donio Ured za reviziju FBiH. Konkretnije, radi se o Izvještaju revizije učinka – prevencija poplava u FBiH, u kojem se, između ostalog, navodi da:

Posljednjih godina poplave intenzivno pogađaju područje Federacije BiH i nanose velike materijalne štete koje su prema procjeni u 2010. godini iznosile oko 100 miliona KM. Indikativno je da se poplave ponavljaju, skoro svake godine, na istim područjima koja su identificirana u Nacrtu GPPOP. Kako ističu mediji, privrednici i nevladin sektor “Poplave uvijek iznenade jer nema prevencije.” Sa stanovišta privrednika, vlasti nisu učinile dovoljno u provođenju preventivnih mjera, što ima za posljedicu plavljenje objekata, poljoprivrednog zemljišta i naselja. Istraživanja stručnjaka i studije ukazuju da su aktivnosti na rekonstrukciji i održavanju postojećih i izgradnji novih zaštitnih objekata nedovoljne i da je evidentna stagnacija. Prema procjeni stručnjaka „svaki uloženi dolar u prevenciju smanjuje štete od poplava i do osam puta“. Poplave kao prirodni fenomen, nije moguće spriječiti, ali poduzimanjem preventivnih mjera može se ublažiti štetno djelovanje voda.”

Dakle, mjere prevencije su izostale, štete su nastale. Sada se postavlja pitanje saniranja istih. Iako je veći dio štete pretrpio sektor privrede, ipak je sva sanacija uglavnom usmjerena prema stanovništvu i društvenoj i komunalnoj infrastrukturi. “Očuvanje radnih mjesta je trebalo da bude prioritet”, smatraju privrednici, koji su, kako kažu “nepravedno stavljeni u drugi plan”. Čak i pomoć koja im je obećana od strane domaće vlasti je u velikom dijelu izostala. Sredstva koja su izdvojena u te svrhe troše se netransparentno, a kriteriji za dodjelu istih su za većinu neprihvatljivi. Da stanje bude još gore, nadležne vlasti i dan danas iskazuju nezainteresovanost za pružanje bilo kakvog oblika pomoći i saradnje sa privrednicima, ali i drugim organizacijama, institucijama i asocijacijama, kako bi se nastale štete ublažile i eventualno u potpunosti sanirale. Tako npr. predstavnici Udruženja privrednika 15. MAJ iz Doboja, ističu, da je uzaludan svaki napor da se dođe do predstavnika lokalne vlasti, kako bi se pokrenula od njih podnijeta inicijativa, za formiranje Privrednog savjeta na nivou opštine. Postavlja se i pitanje zbog čega su izvršene procjene šteta kada pomoć, u velikom dijelu, i dalje ne stiže?

Vlast jednostavno nema sluha. Tako ni nakon 9 mjeseci od majskih poplava nije kreiran cjelovit Program za saniranje nastalih šteta od poplava/klizišta za MSP u BiH, koji je prijeko potreban. Nezavisni biro za razvoj (NBR) i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK, će, sa Mrežom za ekonomski razvoj u BiH (LEDnet), prema nadležnim entitetskim i kantonalnim vlastima upućivati inicijative za njegovu uspostavu.

Zahvaljujući Programu održivosti civilnog društva u BiH ( CSSP ), kojeg  finansira USAID i Ambasada Velike Britanije u BiH, Nezavisni biro za razvoj (NBR) i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, su izabrani  za koordinatora sektora Politike ekonomskog razvoja. U sklopu CSSP programa, provodi se kampanja javnog zagovaranja: “Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta” kako bi se, i na taj način, doprinijelo  rješavanju dijela problema poslovnog okruženja u BiH.

Related Posts