Stručni skup je održan u ponedjeljak, 27. februara 2017. godine u Hotelu „Sarajevo“ sa početkom u 11.00 sati. Stručnom skupu su prisustvovali predstavnici: nadležnih ministarstava FBiH, Kantona Sarajevo, Federalnog statističkog zavoda, UNDP, biznisa, CCI, TACSO BiH, te i drugi. Iako su pozvani zvaničnici i aktulni zastupnici, oba doma Parlamenta Federacije BiH, zbog zauzetosti, poslanici nisu prisustvovali Stručnom skupu. U toku organizacionih priprema Skupa, dio zastupnika je kontaktiran mailom i telefonom. Tokom komunikacije određen broj zastupnika pokazao je dužnu pažnju i spremnost da se, o inicijativama NBR i LINK-a, razgovara neposredno ili na sastancima klubova zastupnika.
Imajući u vidu svu složenost procesa registracije biznisa u FBiH, nameće se potreba hitnih reformi, u toj oblasti, kako bi se stvorile povoljne pretpostavke za brže pokretanje, rad i stabilan razvoj malih i srednjih preduzeća/obrta na cijelom teritoriju u BiH. Fokus Stručnog skupa bio je usmjeren je prema sagledavanju: Aktuelne zakonske legislative za proces registracije poslovnih subjekata FBiH, MAPE ubrzanja procesa registracije poslovnih subjekata, stvarnih prepreka i iskustava jedne privrednice koja se susrela sa komplikovanim, dugim i skupim procesom registracije svog biznisa.
Tokom izlaganja uvodničara i prezentatorki, predstavljena je Inicijative kojom se traži: „ Ukoliko se cijeni da adresa obavezno mora biti upisana u sudski registar izmjeniti član 9. stav (1) Zakona na način da se riječ “mjesto” zamijeni riječima: “grad,odnosno opština i adresa”. Takođe, obzirom da su, Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o registraciji, brisane obaveze notarske obrade u postupku izmjene akata privrednih društava, Mapom se predlaže i „Brisanje člana 33. Zakona o registraciji poslovnih subjekata“. Članom 33. je propisano da se, kod upisa promjena od značaja za pravni promet kao što su promjena firme, sjedišta, djelatnosti, lica ovlaštenih za zastupanje, promjene osnivača i drugih promjena, dostavlja notarski obrađen akt o izmjenama i/ili dopunama. Ova obaveza je ostala neizmijenjena, te, s tim u vezi, sudovi i dalje traže notarsku obradu izmijenjenih akata.
Raspravom je pokazano da se, novi sistem registracije u Federaciji BiH ne može parcijalno rješavati već se mora sistem reformisati kroz uvođenje jednošalterskog sistema, bilo uspostavljanjem agencije za posredničke usluge, bilo putem drugog tijela po opredjeljenju predlagatelja propisa.
Nakon rasprave učesnici Skupa su prihvatili zaključke: Nophodno je unapređenje horizontalne i vertikalne koordinacije između federalnih ministarstava; Kanton Sarajevo prepoznat kao pozitivan primjer u FBiH po finansijskim taksama za registraciju biznisa. Također, naglašena je potreba usaglašavanja finansijske takse za registraciju poslovnih subjekata u svim kantonima u FBiH (od 80 KM- 800 KM naknada za iste usluge nadležnih). Posebno se ukazalo i na potrebu da se, odgovarajućim zakonskim aktom, definišu i prava poduzetnika, a ne samo obaveze i širok dijapazon visokih kazni. Logično je da se postavljaju i pitanja: kome je regulatorni okvir naklonjen: povećanju broja MSP i zapošljavanju ili nesrazmjerno velikom administrativnom aparatu u BiH?